Okružena bistrim i čistim morem s jedne strane i raskošnim zelenilom planine Učke s druge strane, Opatija je vrlo rano prepoznata kao jedna od najpoželjenijih europskih turističkih destinacija. Kroz različita povijesna razdoblja njezinoj ljepoti svjedočili su, ali i pridonosili, brojni gosti i istaknute povijesne osobe.
Počeci turizma u Opatiji
Godine 1844. izgrađena je Villa Angiolina, zgrada koja je obilježila početak turizma u Opatiji, ali i u Hrvatskoj. Villa Angiolina vrlo brzo postaje i središte društvenog života te ugošćuje austro – ugarskog cara Franju Josipa, bana Josipa Josipa Jelačića i caricu Mariju Anu, koja je u Vili Angiolini provela gotovo tri mjeseca, što je skrenulo pažnju bečke aristokracije na Opatiju.
Villa Angiolina
Počeci turizma u Opatiji
U Spomen-knjizi (Gedenkbuch), koja se čuva u Turističkoj zajednici Grada Opatije, kao i u knjizi gostiju opatijskog elitnog Adria Cluba, sačuvani su potpisi mnogih znamenitih ličnosti, kao svjedočanstva tih gostovanja. Prvi takav potpis u Spomen-knjizi ostavila je Stefanija (1864. - 1945.), kći belgijskog kralja Leopolda i snaha austrijskog cara Franje Josipa I. Stefanija nije bila samo gošća Opatije, već je i živjela s Opatijom te je prisustvovala svim njenim ondašnjim najznačajnijim događanjima. Njoj u čast nazvan i današnji hotel Imperial, tada nazvan Kronprinzessin Stephanie, a koji je drugi po redu hotel sagrađen u Opatiji. Arhitekt hotela, Franz Wilhelm, gostima je ponudio sav tada dostupan luksuz, od centralnog grijanja do bazena i kasnije kinematografa, a zahvaljujući svim tim pogodnostima, kao i reprezentativnoj formi i položaju, hotel su za svoje boravke među ostalima odabrali i car Franjo Josip I., James Joyce i Josip Broz Tito. Hotel je zanimljiv i po činjenici da se iz promjene njegovih imena može rekapitulirati politička povijest Opatije. Tako je za vrijeme talijanske vladavine nazvan Regina Elena, po ženi Viktora Emanuela III, dok je od 1945. do 1948. preimenovan u Moskva, da bi nakon razlaza s Informbiroom promijenio ime u Central, a padom Rankovića i centralizma 1966.dobiva današnje ime Imperial.
Opatiju su posjetili i car Vilim II. Hohenzollern, švedski kralj Oskar II., srpski kralj Aleksandar I., Ferdinand Bugarski te brojni drugi prinčevi, kneževi, vojvode i nadvojvode. Rumunjski kralj Karlo I. u Opatiju je prvi put došao 1890. godine te se prilikom jedne šetnje obroncima Učke izgubio, nakon čega je zadužio Opatijce financiranjem uređenja šumskih putova, koji su po njemu dobili ime König-Carol-Waldweg i König-Carol-Promenade. Poslije Drugog svjetskog rata, šumsko je šetalište preimenovano u Zora, a potkraj 20. stoljeća šetnica je preimenovana u Carmen Sylva, po rumunjskoj kraljici i ženi glavnog sponzora uređenja šetališta.